STARAČKA DALEKOVIDNOST (PRESBIOPIJA)

Presbiopija je pojava slabog vida na blizinu koja nastaje između 40. i 45. godine života kada, zbog senilnih promjena i gubitka elasticiteta leće, oslabi akomodacijska snaga očiju. Tada se najbliža točka jasnog vida s maksimumom akomodacije udalji od očiju za više od 33 cm.

 

Uzroci:

Presbiopija je fiziološka pojava starenja organizma, naročito leće. Leća već u mladosti dobiva senilni nukleus koji se nakon četrdesete godine života stvrdne. Što je leća tvrđa, više gubi elastičnost pa se ne može izbočiti i povećati refrakcijsku snagu kada se kontrahira cilijarni mišić te olabave zonularne niti Zinnii. Pojava presbiopije ovisi o širini akomodacije kojom oko može svoj dioptrički aparat optički prilagoditi iz najudaljenije točke vida (punetum remotum) kada gleda bez akomodacije te na najbližu točku vida (punetum proximum) kada gleda s maksimumom akomodacije.

Akomodacija je sposobnost oka da na različitim udaljenostima, a u granicama između najdalje i najbliže točke jasnog vida (punetum remotum i punetum proximum), može jasno vidjeti predmete. Amplituda (opseg) akomodacije je jačina akomodacije izražena u dioptrijama.

Amplituda akomodacije s godinama progresivno opada, tako da u dubokoj starosti bude svedena na nulu. Između 40. i 45. godine života, amplituda akomodacije se znatno smanji i obično je manja od 4.00 Dsph. Stoga se u osoba čiji se rad sastoji u čitanju, pisanju ili se obavlja na maloj udaljenosti, pojavljuju smetnje pri radu.

presbiopija

Simptomi:

U osoba kojima posao ovisi o preciznom vidu na blizinu, simptomi se mogu pojaviti vrlo rano. U onih koji ne koriste svoj vid za precizan rad na blizinu, simptomi će se pojaviti kasnije. Osjetit će poteškoće pri čitanju novina ili, primjerice, traženju broja u telefonskom imeniku. Vid se “zamagljuje”, slova “plešu”, što se donekle može kompenzirati udaljavanjem knjige ili predmeta koji se gleda. Smetnje su jače izražene ako je osvjetljenje slabije, naročito noću, kada su zjenice šire. Čitanje je lakše ujutro, jer je i akomodacija veća ujutro nego krajem dana.

Liječenje:

Presbiopija se korigira pozitivnim, konveksnim lećama sabiračama. Jačina korekcijskih leća određuje se prema stupnju osnovne refrakcije očiju, prema širini akomodacije, životnoj dobi i zanimanju. Udaljenost od objekta na kojemu čovjek radi (radna udaljenost) vrlo je važan čimbenik za korekciju presbiopije. Što je posao finiji i sitniji i radna udaljenost manja – korekcijske naočale moraju biti jače. Što je radna udaljenost veća i posao grublji – naočale po svojoj optičkoj vrijednosti moraju biti slabije.

Presbiopija se ispituje nakon određivanja oštrine vida i refrakcije oka na daljinu. Kod nekorigirane hipermetropije (dalekovidnosti), presbiopija će nastupiti i prije 40. godine života pa će se tada za blizinu prepisati najjača plus stakla s kojima se postiže najbolja vidna oštrina na daljinu. Nakon ustanovljene dioptrije za daljinu, dodat će se korekcija za blizinu. Prema tome, nakon 45. godine života, hipermetropni presbiop u odnosu na emetropa (koji ima normalnu refrakciju), treba za blizinu za toliko jaču dioptriju naočala koliko iznosi jačina njegovih naočala za daljinu. Zato će hipermetrop nakon 45. godine života, morati nositi dvoje naočale, jedne slabiji plus za daljinu, druge jači plus za blizinu.

Miopi (kratkovidni) će imati jedne naočale za daljinu koje korigiraju njihovu kratkovidnost, a druge – manji minus za blizinu, prema godinama i radnoj udaljenosti. Kod miopa manjeg stupnja, presbiopske smetnje javljaju se poslije. Primjerice, kod miopije od – 2.00 Dsph, presbiopske smetnje javit će se tek između 50. i 55. godine života, a do tada će takva osoba čitati bez naočala.

Kod presbiopa koji imaju astigmatizam prepisuju se, pored korekcijskih – toričnih naočala za daljinu, još i sferocilindrične – torične naočale za blizinu, koje odgovaraju zbroju korekcije za daljinu i vrijednosti presbiopije. Kod anizometropije gdje je jedno oko dalekovidno, a drugo kratkovidno, kad nastupi presbiopija, kratkovidno oko može služiti kod rada na blizinu, a dalekovidno kod gledanja u daljinu. Nakon 55. godine života razvijaju se staračke promjene u leći, skleroza 4.0 nukleusa leće, pa se može pojačati indeks loma svjetlosti u nukleusu, što dovodi do senilnoga, sivog refleksa u zjenici i pojave staračke kratkovidnosti. Tada treba jakost presbiopskih naočala smanjiti. Staračka kratkovidnost je predstadij razvoja staračke sive mrene.