Uto, 13. srpnja 2010. Očna mrena (katarakta) je zamućenje očne leće koje uzrokuje zamagljenje (do gubitka) vida na pogođenom oku. Može se pojaviti na jednom oku (unilateralis) ili na oba oka (bilateralis).
Uzroci:
Najčešće nastaje kao posljedica starenja (tzv. staračka mrena).
Starenjem prirodna leća u našem oku, poznata i pod nazivom „kristalna leća“, postaje zamagljena te dobiva mliječan izgled.
U nekim slučajevima genetska predispozicija može uzrokovati kataraktu i u mlađih osoba. To je normalan napredujući proces kroz koji će svatko od nas prije ili poslije proći tijekom života.
Vrste mrena:
Mrena povezana sa starenjem (SIVA MRENA)
Naziva se još staračka mrena ili cataracta senilis. To je najčešća vrsta mrene, čini oko 90% svih mrena. Obično se javlja iza 60. godine života. Uzrok se još ne zna. Smatra se kako nastaje zbog poremećaja metabolizma leće. Stupnjevi razvoja staračke mrene su: početna mrena, nezrela, zrela i prezrela. Kod prezrele mrene se kora leće razvodni poput mlijeka, a njena jezgra padne na dno. Mliječni dio može izaći vani pa se kapsula smežura.
Traumatska mrena
Traumatska mrena može nastati kao posljedica mehaničke ozljede:
– nagnječenje, npr, prilikom udarca šakom u oko kada se rasteže prednja kapsula, nastaju raspukline, u leću ulazi sobna vodica i zamuti leću
– perforacija – nastaje otvor u leći, ulazi sobna vodica i zamuti je
ili kao posljedica fizičkih uzroka:
– posljedica električnog udara
– posljedica zračenja
– mrena zbog topline (izlaganje infracrvenim zrakama)
Sekundarna mrena
To su metaboličke mrene, a najčešće nastaju zbog:
– šećerne bolesti
– tetanusa
– otrovanja lijekovima, najčešće uslijed dugotrajne uporabe kortikosteroida
Najvažnijii morfološki oblici su kortikalna i nuklearna katarakta.
U kortikalnoj katarakti zamućenja izgledaju poput žbica kotača ili klinova s bazom na ekvatoru i vrhom okrenutim k središtu leće.
Nuklearna katarakta zahvaća središnji dio leće.
Liječenje: Bez obzira na morfologiju, jedino liječenje svake katarakte koja smeta vidu jest operativno. Kapi za usporavanje razvoja katarakte nepouzdanog su djelovanja.
Simptomi:
Zamagljen vid, problemi prikazivanja svjetla, blijede boje, lošiji vid noću, dvostruki ili višestruki vid, učestala potreba za promjenom naočala ili leća.
Svi ovi simptomi mogu biti posljedica neke druge bolesti oka pa je potrebno pregledati se kod liječnika specijalista: oftalmologa.
Liječenje:
Ne postoji medikamentozno liječenje.
Liječenje početnih stadija je jače osvjetljenje i naočale ili leće.
Kasnije je potreban kirurški zahvat. Koriste se tri tipa zahvata:
– intrakapsularna kirurgija
– fakoemulzifikacija
– ekstrakapsularna kirurgija
U ovim se zahvatima odstranjuje zamućena leća i u većini slučajeva ugrađuje druga. Nakon intrakapsularne kirurgije se umjetna leća ne može ugraditi jer nema oslonca za nju.
Ukoliko dio bolesnikove leće ostane nakon operacije u oku, može se kasnije zamutiti i to stanje se može liječiti laserom, tehnikom zvanom YAG laser kapsulotomija.
Dva su glavna načina za odstranjenje mrene kirurškim zahvatom:
1) Fakoemulzifikacija – operater napravi mali rez sa strane rožnice, umetne tanku sondu kroz koju se emitiraju ultrazvučni valovi koji omekšavaju i lome zamagljeni centar leće koja se kasnije sondom usisava i odstranjuje. Fakoemulzifikacija je u prednosti nad ekstrakapsularnom kirurgijom jer omogućuje brži oporavak – pacijent je za par dana sposoban za rad. Vid nakon ove operacije je također bolji.
2) Ekstrakapsularna kirurgija – napravi se duži rez sa strane rožnice i odstranjuje tvrdi dio leće. Ostatak leće se odstrani usisavanjem.
Kod većine kirurških zahvata leće odstranjena zamućena leća se zamjeni umjetnom lećom. Umjetna leća je prozirna, ne zahtijeva nikakvu brigu i postaje trajni dio oka. Nova leća dopušta dolazak svjetlosti na mrežnicu i stvaranje slike. Umjetna leća se ne osjeća niti vidi. Neke osobe ne mogu imati umjetnu leću zbog problema tijekom operacije ili nekih drugih bolesti oka. Za njih postoji opcija nošenja mekih kontaktnih leća ili naočala s velikim povećanjem.
Fakoemulzifikacija (ultrazvučna operacija) je vrlo učinkovita, uspješna u većini slučajeva i daje dobre rezultate.
Nakon kirurškog zahvata uobičajen je osjećaj svrbeža i blage nelagode u operiranom oku. Može postojati iscjedak i osjetljivost oka na svjetlost i dodir. Kod jačih bolova liječnik može propisati analgetike. Nakon 1-2 dana bi bolovi trebali prestati. U većini se slučajeva cijeljenje postiže za 6 tjedana. Poslije operacije su potrebni redovni liječnički pregledi radi kontrole cijeljenja. Liječnik može prepisati kapi za oči ili lijekove kojima se kontrolira očni tlak. Za zaštitu oka je potrebno nositi zaštitu na oku ili sunčane naočale. Trljanje i pritiskanje oka svakako treba izbjeći.
Problemi nakon kirurškog zahvata se rijetko javljaju, ali su mogući. Uključuju infekciju, krvarenje, gubitak vida ili svjetlosne bljeskove. Brzom reakcijom od strane medicinskog osoblja ovi se problemi brzo riješe.
Tijekom oporavka nakon zahvata ne bi se trebali mnogo saginjati niti nositi teške objekte.
Nakon zahvata pacijent se može brzo vratiti svakodnevnim aktivnostima, ali vid u početku može biti zamućen. Operiranom oku je potrebno određeno vrijeme prilagodbe, osobito ako i drugo oko ima mrenu. Nakon postavljanja umjetne leće u oko boje mogu biti jače ili imati plavu nijansu. Također nakon boravka na jakom sunčevom svjetlu sve može biti crvenkasto tijekom nekoliko slijedećih sati. Nakon nekoliko mjeseci ove promjene doživljaja boja prestaju.