KRATKOVIDNOST (MIOPIJA)

Kratkovidnost ili miopija (myopia) je stanje kod kojeg zrake svjetla padaju u fokus ispred mrežnice, umjesto na nju, zbog čega kratkovidni žmire pokušavajući dobiti oštru sliku predmeta. Kratkovidni ljudi udaljene predmete vide zamućene, a na blizu vide relativno dobro. Znak kratkovidnosti je, dakle, nemogućnost jasnog gledanja udaljenih predmeta kao što je TV, kino ekran, ploča u učionici ili objekti ispred automobila pri vožnji. Kratkovidnost pogađa ljude između 6 i 40 godina. Nakon 45. godine kratkovidnost se smanjuje, tj. vid se poboljšava.

Uzroci:

Tri su čimbenika koja određuju fokusiranje oka: rožnica, leća i duljina oka.
Rožnica, prozirni prednji dio oka, lomi 70-80% zraka svjetla koje ulaze u oko. Leća lomi 20-30% zraka. Duljina oka također je važna za fokusiranje. Ako je oko predugo, fokus svjetla pada ispred mrežnice i nastaje kratkovidnost. Obrnut je slučaj s dalekovidnošću – ako je oko prekratko, fokus zraka svjetla je iza mrežnice.

kratkovidnost

Podjela:

Prema visini kratkovidnosti može se podijeliti na:

1. nisku: do -3 dpt (dioptrije)

2. srednju: od -3.25 do -8 dpt

3. visoku: od -8.25 pa naviše

Može se također podijeliti prema uzroku na:

– lomnu: pri jačoj zakrivljenosti rožnice

– osnu: kada je veća očna os od 24 mm

– indeksna: kod prejakog indeksa loma svjetla u leći, staklovini ili očnoj vodici

– akomodacijska: kad postoje akomodacijski grčevi

Po kliničkom tijeku kratkovidnost može biti:

– dobroćudna

– zloćudna

 

Dobroćudna kratkovidnost se još naziva i školska, javlja se obično od 6-15 godina, ne prelazi -8 dpt i nema komplikacija na mrežnici ili žilnici. Korigira se najslabijim staklima koja daju dobar centralni vid. Prejaka korekcija može dovesti do prelaska u dalekovidnost s teškoćama akomodacije.
Zloćudna kratkovidnost je rjeđa pojava. Dioptrija se povećava uz naglu ili postupnu pojavu degenerativnih promjena na mrežnici, žilnici, staklovini, bjeloočnici, vidnom živcu. U ovom slučaju važna je prevencija: izabrati odgovarajuće zanimanje kod kojeg se vid duže ne zamara, prikladna prehrana bogata vitaminima te hipokorekcija – korekcija manja od dioptrije kako bi se smanjila akomodacija. Mišljenja kako hipokorekcija pojačava konvergenciju i pospješuje kratkovidnost nisu općenito prihvaćena. Smatra se kako je mnogo opasnija puna korekcija kojom se postiže jača akomodacija, veće naprezanje oka i pogoršanje degenerativnih komplikacija. Osim ovih preventivnih mjera, kod zloćudne kratkovidnosti se daju i sredstva za širenje krvnih žila u obliku kapi ili injekcija u oko. Degenerativne promjene rješavaju se laserom.

Liječenje:

Kratkovidnost se riješava nošenjem naočala, kontaktnih leća ili kirurškim zahvatom. Ovisno o stupnju kratkovidnosti, naočale ili leće se trebaju nositi stalno ili samo povremeno, kad se očekuje gledanje na daljinu, npr. pri vožnji, gledanju filma, predavanjima itd. Kod miopije dioptrija ima negativan predznak. Što je viši broj koji označava kratkovidnost, stanje je teže.

Refrakcijski kirurški zahvat može posve ukloniti problem ili ga smanjiti. Najčešći postupci provode se pomoću lasera.

Postupak fotorefraktivna keratektomija, ili PRK, je lasersko odstranjivanje sloja tkiva rožnice, čime se poravna rožnica i omogućuje zrakama svjetla fokusiranje bliže mrežnici.

LASIK (laser assisted in situ keratomileusis) je najčešći laserski zahvat u kojem se izreže mali režanj tkiva na vrhu rožnice, laserom se odstrani malo rožničnog tkiva i nakon toga se režanj vraća natrag na svoje mjesto.

LASEK (laser subepithelial keratomileusis) je relativno nova refrakcijska kirurška tehnika koja kombinira LASIK i PRK (2). Kao i LASIK, ova metoda koristi ”režanj” i zbog toga se vid brže oporavlja, manja je bol nakon operacije, manja je zamagljenost rožnice, a epitelne stanice brže zacjeljuju kao kod PRK. Kao kod PRK, ova se metoda obavlja na prednjem dijelu rožnice pa nema komplikacija od strane režnja. Zbog toga je ova metoda preporučljiva za pacijente koji imaju značajno viši rizik razvoja komplikacija od strane režnja, kao oni s malim otvorom vjeđa, duboko položenim očima, distrofijom granične membrane rožnice te osobe s ekstremno oštrom ili ravnom rožnicom. Ovom metodom se čuva stroma rožnice (srednji sloj) kod osoba s tankom rožnicom ili visokom kratkovidnošću, što inače nije osobina LASIK-a. Ova je metoda preporučljiva i osobama čiji posao ili rekreacijske aktivnosti nose veći rizik od ozljeda rožnice.

Ortokeratologija je postupak nošenja posebnih leća koje s vremenom preoblikuju rožnicu i ispravljaju kratkovidnost. Ovisno o težini stanja, ponekad se mogu nositi samo noću. Ortokeratologija je vrlo kontroverzna metoda u zajednici očnih liječnika. Dok neki izvješćuju o izvanrednim rezultatima, drugi kažu kako je učinak samo privremen.
Novija metoda rješavanje blage miopije je umetanje plastičnog prstena u rožnicu koji također mijenja njen oblik. Prednost prstena je što se može odstraniti ukoliko se pojave problemi ili prilagoditi ako se promijeni dioptrija.