Pon, 14. rujna 2009. 
Pokret može otkriti sjećanja kojih se mozak sjeća čak i kad osoba toga nije svjesna…
Iskazi svjedoka su opće poznato manjkavi, ali nova istraživanja pokazuju da pokreti očiju mogu točno otkriti ono što je osoba zapamtila, čak i ako osoba nije svjesna tog pamćenja.
Na testiranju pamćenja, očni pokreti sudionika su registrirali točan odgovor čak kada i sudionici nisu uspjeli u tome- Deborah Hannula i Charan Ranganath, oboje sa Sveučilišta u Kaliforniji, Davis, su izvijestili u rujanskom broju Neurona. Pokreti očiju su odgovarali aktivnosti u hipokampusu, važnom centru za učenje i pamćenje u mozgu. Rezultati sugeriraju da pokreti očiju mogu otkriti nesvjesno sjećanje aktivirano u hipokampusu, kažu autori.
Neki neuroznanstvenici su vjerovali da je hipokampus uključen samo u svjesna ili “deklarativna” sjećanja, kao ona o ljudima, činjenicama ili događajima. Ljudi koji imaju oštećenje hipokampusa nisu u stanju formirati ili se prisjetiti deklarativnih sjećanja. Ove amnezijski bolesnici mogu, međutim, naučiti nove vještine koje zahtijevaju nesvjesna “proceduralna” sjećanja, kao npr. vožnja bicikla, što vodi do uvjerenja da neoštećeni hipokampus nije potreban za nesvjesno prisjećanje.
No, nova studija pokazuje da hipokampus zapravo jest uključen u sjećanja odnosa kojih se osoba svjesno ne može sjetiti. Hannula i Ranganath su pokazali dobrovoljcima u funkcionalnom MRI skeneru slike lica kombinirane sa scenama iz otvorenih prostora. Nakon što u pokazali oko 50 takvih parova slika, znanstvenici su pokazali sliku krajolika nakon kojeg su slijedila tri lica. Sudionici su potom zamoljeni da odaberu lica koja su prethodno bila povezana sa krajolikom.
Kada je scena prikazana, aktivnost u hipokampusu se povećala, nakon čega je slijedilo 500 do 750 milisekundi pokreta očiju usmjerenih prema jednom od tri lica. Kada je hipokampus bio aktivniji, oči su se zaustavile na ispravnom licu. Manja aktivnost hipokampusa se dogodila kad su oči zastale na pogrešnom licu.
Čak i kada bi sudionici na kraju odabrali pogrešnu sliku, aktivnost hipokampusa je točno predvidjela da li su se oči usmjerile na ispravno lice. Međutim, komunikacija između hipokampusa i prefrontalnog korteksa -izvršne regije kontrole mozga- smanjena je u usporedbi sa ispitivanjima u kojima su dobrovoljci odabrali pravo lice. Taj rezultat bi mogao značiti da hipokampus i prefrontalni korteks moraju komunicirati ispravno da bi se osoba sjećala ispravno.
Ovaj nalaz je indikator da je nešto izvan hipokampusa potrebno da bi se pamćenje učinilo svjesnim, kaže Ranganath. Čak i ako se ne sjećate učenja odnosa između dva predmeta, “vaš hipokampus i oči mogu imati neke od tih informacija sačuvane”, kaže on.
Još uvijek je otvoreno pitanje da li su volonteri bili svjesni pravog izbora u isto vrijeme kada su njihove oči zastale na odgovarajućem licu, kažu Dharshan Kumaran i Anthony Wagner, oboje kognitivni neuroznanstvenici na Sveučilištu Stanford u Stanfordu, Kalifornija, u komentaru u istom izdanju Neurona. Dobrovoljci su možda odmah bili svjesni pravog izbora, ali su se onda predomislili u kratko vrijeme između gledanja slike i stvaranja izbora.
“Nedvojbeno ima slučajeva u kojima će prvi dojmovi dovesti do točnog odgovora”, kaže Wagner. “Naša pozornost je usmjerena na određivanje točnog odgovora, ali kad se zadržavamo na izborima ponekad se zavaramo i na kraju odaberemo krivi odgovor.”
Bez obzira na to da li otkrivaju svjesna ili nesvjesna sjećanja, pokreti očiju bi se mogli koristiti za pomoć znanstvenicima u razumijevanju koliko se pacijenti s poremećajima poput shizofrenije ili demencije sjećaju. Ljudi s takvim poremećajima se možda mogu sjetiti više nego što su u stanju reći, kaže Hannula. Pokreti očiju također mogu pomoći istraživačima da nauče više o memoriji kod životinja i djece koja su premala za govor.
Jednog dana, pokreti očiju se mogu iskoristiti za pomoć pri procijenjivanju točnosti iskaza svjedoka ili otkriti sjećanja kojih ljudi nisu ni svjesni ili radije ne bi priznali da ih imaju, kaže Ranganath.
“To je, u najmanju ruku, drugi način mjerenja memorije”, kaže Kumaran.
Preuzeto iz: http://www.usnews.com