Čet, 4. ožujka 2010. 
Iako toga nisu svjesni, ljudi opažaju stvari onako kako ih žele vidjeti, dokazuje novo istraživanje…
“Postoji stara hipoteza u psihologiji da želje, nadanja i očekivanja mogu utjecati na ono što određene osobe vide”, rekao je David Dunning, psiholog sa sveučilišta u Cornellu i koautor istraživanja. “Ova teorija postoji već oko 40 godina, iako bez ikakvih argumentiranih dokaza. Odlučili smo ponovno testirati ono što se nagađalo.”
U pet zasebnih testova koje su proveli Dunning i apsolventica Emily Balcetis, 412 volontera iz Cornella je sudjelovalo u istraživanju gdje su im prezentirane dvosmislene slike koje se mogu interpretirati kao dvije različite figure, primjerice ili konjska glava ili tijelo tuljana. Rečeno im je da će im biti dodijeljen test okusa ili svježe istisnutog soka od naranče ili želatinaste, grudičaste i prilično neprivlačne kaše od povrća, ovisno o tome da li su vidjeli životinju sa farme ili stvorenje iz mora.
Mnogo češće su sudionici odabrali lik koji će ih dovesti do soka.
Trik za davanje značenja istraživanju je osiguravanje da volonteri nisu znali što se događa, rekao je Dunning, kako studenti sa Cornella, relativno visokog IQ-a, ne bi varali.
“Figure koje smo koristili su zaista izabrane tako da smo znali da nas violonteri ne lažu ili pokušavaju prevariti.“ rekao je Dunning za LiveScience. „Također smo pratili automatske, nesvjesne pokrete oka koji su izvan njihove kontrole.”
Ne samo da su sudionici rutinski vidjeli lik koji ih je vodio do povoljnog rezultata, njihovi pokreti očiju su nam pokazali da oni nisu uopće bili svjesni postojanja alternativnog rješenja.
Drugi znanstvenici koji su proučavali vezu između uvjerenja i fiziološke reakcije u oku, sada su uz potporu Dunningovog istraživanja, ukazali na mogućnosti te veze u svijetu pozitivnog razmišljanja i samo-motivacije.
“Određivanje da li je osoba koja hoda prema vama nasmijana ili namrštena, koliko blizu izgleda linija cilja u utrci ili koliko glasno partner – žena, muž, ljubavnik – viče tijekom svađe,” Dunning je dao kao primjere koji bi se mogli pojaviti u životu. “Možemo li tumačiti dvosmislene situacije prema našim očekivanjima i nadama i daleko od naših strahova? To je najbitnije pitanje.”
Studija će biti objavljena kasnije ove godine u časopisu Journal of Personality and Social Psychology.
Preuzeto iz: www.livescience.com