Pon, 18. listopada 2010. 
U Hrvatskoj ima oko 6 tisuća slijepih osoba, a u Zagrebu i zagrebačkoj županiji oko 1 200. Međunarodnim Danom bijelog štapa 15.listopada , nastoji se javnosti skrenuti pozornost na probleme, potrebe i specifičnosti slijepih…
Njihovi problemi su na raznim područjima vidljivi , ali se često ne akceptiraju. Primjerice, u Europi najniži doplatak za sljepoću je u Hrvatskoj, a propisan je Zakonom o socijalnoj skrbi.
Što se tiče obrazovanja ozbiljan je problem dostupnost udžbenicima za slijepe. Naime početkom ove godine donošenjem Zakona o udžbenicima izostavljeno je financiranje udžbenika za ovu populaciju. Time njihova daleko skuplja nabava od standardnih udžbenika pada na teret roditelja i pojedinih donatora. Također još uvijek nema dovoljno stručnjaka koji bi slijepim učenicima integriranim u redovne škole adekvatnim pristupom olakšali obrazovanje.
Zbog predrasuda pojedinih poslodavaca i nužnosti prilagodbe radnih mjesta što iziskuje dodatne troškove perspektiva zapošljavanja slijepih je loša. Da bi se omogućilo bolje zapošljavanje slijepih , treba mijenjati njihov sustav obrazovanja .Naime pokazalo se da obrazovanje za telefoniste i administrativne tajnike koji se provodi u Centru za odgoj i obrazovanje „Vinko Bek” ne odgovara današnjem tržištu rada.
Problemi su prisutni u mobilnosti i stambenom zbrinjavanju slijepih. U riješavanju problema važnu ulogu imaju udruge slijepih i Hrvatski savez slijepih. Na inicijativu Hrvatskog saveza slijepih Ministarstvo prometa i veza uputilo je Vladi RH izmjenu i dopunu Zakona o javnim cestama kojim su slijepe osobe diskriminirane prema drugim sto postotnim invalidima budući da im je sadašnjim Zakonom ukinuto pravo na oslobađanje cestarina.
Također se zahtjeva izmjena Zakona o socijalnoj skrbi , kojom će se regulirati doplatak na sljepoću, čime bi osobe s invaliditetom imale pravo na određeni iznos prema određenom stupnju invalidnosti , a ne prema uzroku što je sadašnji slučaj.
Što se tiče nadležnih institucija senzibilitet za probleme slijepih je različit. Naime čini se da još uvijek nema dovoljno spremnosti da se donesu konkretna rješenja da bi se slijepima olakšala integracija u društvo.
Predsjednik Hrvatskog saveza slijepih Ivica Robić smatra da je Grad Zagreb najviše učinio po tom pitanju zapošljavanjem dvadesetak slijepih osoba u gradskoj upravi , dodjelom nekoliko socijalnih stanova, davanjem određenih socijalnih naknada te ozvučenjem tramvaja na određenim mjestima.
I pojedine kulturne institucije u Zagrebu dobro razumiju probleme slijepih. Tako Muzej grada Zagreba organizirao je radionice za slijepe i gluhoslijepe. Prije pet godina tiskan je prvi specijalizirani vodić za slijepe, slabovidne i gluhoslijepe po stalnom postavu nekog muzeja u Zagrebu ali i Hrvatskoj. U realizaciji je izrada audio vodića za slijepe i slabovidne koji će biti u upotrebi krajem godine.
Povodom međunarodnog Dana bijelog štapa tajnik zagrebačeke udruge slijepih Vinko Zrinščak je poručio da slijepe osobe u svojim potrebama i željama ne razlikuju se od drugih. Oni se žele obrazovati i raditi, te u suradnji s drugima graditi bolje društvo.
Preuzeto iz: www.dayline.info Autor: Ivana Vranješ