Pon, 30. kolovoza 2010. Čini prednji dio srednje očne ovojnice. Od količine pigmenta u irisu ovisit će i boja očiju. Raznolikost boja irisa zove se heterohromija (heterochromia).
Ima izgled dijafragme koja u svom centralnom dijelu ima otvor – zjenicu (pupilla). Preko pupilarnog područja vrši se transport komorne vodice iz stražnje u prednju očnu sobicu. Veličina pupile iznosi 2-4 mm i regulirana je djelovanjem dva mišića i to musculus sphincter pupillae – parasimpatikus (n.oculomotorius) i musculus dilatator pupillae – simpatikus.U irisu se nalaze i dva arterijska pleksusa i to circulcus arteriosus iridis maior i circulus arteriosus iridis minor.
Iris se sastoji iz nekoliko slojeva:
– endotela, koji zapravo predstavlja modificiranu stromu irisa,
– strome, koja se sastoji iz rahlog veziva, finih kolagenih niti, melanocita i fibro-plasta,
– mišićnog sloja, kojeg čine dva gore spomenuta mišića, te
– stražnjeg pigmentnog epitela irisa (stratum pigmenti iridis)
Pigmentacija šarenice
Boja šarenice je individualna, a ovisi o količini i rasporedu pigmenta u stromi, te o pigmentaciji pars iridica retinae, dok je debljina strome u svih ljudi podjednaka. Kod plavih očiju stroma nema pigmentnih stanica, već predstavlja mutni, poluprozirni medij. Taj poluprozirni medij reflektira plavi dio spektra, dok crveni dio spektra prolazi kroz taj medij, dospije do tamnog pigmentnog sloja na stražnjoj strain šarenice koji ga apsorbira. Stoga se iz takve šarenice reflektiraju samo plave zrake, a oko se, ovisno o debljini strome, doima modro, svijetlo plavo ili blijedo plavo, iako ne sadrži plavog pigmenta. U albina pigment posve nedostaje, pa je boja šarenice ružičasta, jer se kroz stromu proziru šarenične krvne žile. Pigment se može javiti u mrljastim naslagama na površini strome, pojedinačno kao madež, ili u većem broju tako da šarenica podsjeća na tigrovu ili leopardovu kožu, “iris tigrata”. Nakupina može pokrivati cijeli sektor šarenice, pa je ona dvobojna, “iris bikolor”. Pojava različite boje šarenica u iste osobe naziva se heterokromijom šarenice. Najčešće je uzrok patološki, a vrlo rijetko razvojna anomalija.