Uto, 31. ožujka 2009. 
U biobanku se sprema genski materijal 10001 stanovnika Dalmacije koji će služiti za istraživanja znanstvenicima iz cijele Hrvatske. Građani hvataju ‘veze’ za ulaz u banku…
Kada je prije godinu dana prof. dr. Igor Rudan voditelj Hrvatskog centra za globalno zdravlje inicirao pokretanje projekta „10001 Dalmatinac“ na Medicinskm fakultetu u Splitu stručnjaci koji su mu se pridružili nisu ni slutili da će on postati strateški projekt ovog fakulteta, rekao je prof. dr. Mladen Boban na javnoj tribini „Medicina i javnost – novi putevi suradnje“.
I građani koji su u početku na sistematske preglede na peti kat fakulteta dolazili s određenim podozrenjem ne znajući točno čemu će služiti njihovi nalazi, sada traže ‘veze’ želeći svakako biti ‘10001 Dalmatinac’.
Dobar glas daleko čuje, vjeruju znanstvenici angažirani na projektu kojem je cilj stvoriti veliku hrvatsku biobanku u kojoj će se pohraniti svi genetski, biokemijski, fiziološki, morfološki i drugi podaci stanovnika Splitsko-dalmatinske županije i na temelju njih istraživati povezanost ljudskog genoma, podneblja i biokemijskih obilježja.
To je ujedno podloga za ispitivanje genetske osnove najčešćih ljudskih bolesti kao što su kardiovaskularne, neurološke, tumorske…a slijedeći korak je izvođenje zaključaka o tome jesu li uspješni znanstvenici i vrhunski sportaši jednostavno rasli na plodnom tlu sretnih genetskih mješavina.
Promatrat će se i kako ljudi raličitih hrvatskih regija reagiraju na pojedine provokacije kojima je njihovo tijelo izloženo, primjerice na neki lijek, na pijenje vina, na neku hranu i kakve se promjene kod njih događaju tijekom vremena.
Pregled od glave do pete
– Naše podneblje je tijekom povijesti bilo raskrižje puteva i po tome je jedinstveno. Na malom prostoru imamo izvanrednu mješavinu utjecaja otomanskih i rimskih osvajanja, tragove križarskih ratova, Napoleonovih osvajanja, ali i izolirane otoke na kojima tih utjecaja nije bilo.
Stoga su mogućnosti korištenja i usporedbi podataka iz biobanke fantastične, ističe dr. Boban. Obzirom da će naša banka biti na raspolaganju znanstvenicima iz cijele Hrvatske koji se bave određenim istraživanjima u kojima im naši podaci mogu biti korisni, onda je jasno da ovaj projekt ima neprocjenjivu znanstvenu vrijednost.
Biobanka će povećati i znanstvenu produkciju 21. stoljeća te omogućiti Hrvatskoj da bude konkurentna i u znanstvenom svijetu.
Svakog dana se kod 20-tak osoba različite dobi, spola, zanimanja.. mjeri sve što se na ljudskom tijelu može izmjeriti. Tako je kod njih 500-tinjak izmjerena visina i težina, obujam struka, kukova, glave…
EKG, omjer tlaka na rukama i nogama, procjenjena je funkcija krvnih žila i pluća, gustoća kostiju, obavljene se biokemijske analize krvi i mokraće, ispitan sluh i vid, pregledana očna pozadina, testirano pamćenje…
Za osobu koja u ovakvom pregledu sudjeluje najbolnije je vađenje krvi dok je sve ostalo bezbolno i besplatno, osim što traje nekoliko sati pojašnjava dr. Boban, zadužen za antropometrijsko i kardiovaskularno područje.
Na čelu tima za psihološko testiranje je prof. dr. Zoran Đogaš, dok je prof. dr. Tatjana Zemunik na čelu tima za pripremu krvi za gensku analizu i za njeno pravilno pohranivanje u biobanku što je ujedno najosjetljiviji i najskuplji dio posla.
Geni krivi za giht, BMI, glaukom, kolesterol…
Ranijom analizom genetskog materijala 3000 stanovnika Visa i Korčule otkriven je gen odgovoran za giht, a nove antropometrijske analize pokazuju značajnu povezanost gena i indeksa tjelesne mase, visine, težine, opsega nadlaktice i struka. Geni su povezani i proteinom koji je krivac za razvoj glaukoma i kratkovidnosti te za kolesterol, otkriva dr. Boban.
Mogućnosti istraživanja
Iz biobanke se može sastaviti slika utjecaja okoliša na životni stil, procjenjivati utjecaj vremena, starost populacije, uspoređivati primorski i kontinentalni način života i ocjenjivati razinu zdravstvene skrbi i učestalost nekih bolesti, a sve se to onda može uspoređivati sa drugim zemljama svijeta.
Preuzeto s www.slobodnadalmacija.hr, autor: Javorka Luetić