Pon, 30. kolovoza 2010. Žilnica se proteže između mrežnice i bjeloočnice od nazubljene crte do vidnog živca. Debljina joj je 02-0,5 mm. Straga ima otvor za prolaz vidnog živca, i tu je čvrsto prirasla uz bjeloočnicu. Ostali dio vanjske plohe žilnice je odvojen od bjeloočnice kapilarnim prostorom (suprakorioidni prostor) ispunjenim nježnim vezivom (lamina suprachorioidea), što omogućuje proces akomodacije. Unutarnja površina je pak čvrsto prirasla uz pigmentni sloj mrežnice.
Žilnica je građena od četiri lista (lamine).
1. Suprakorioidni list (lamina suprachoriodea) Nju čine lamele kolagenih i elastičnih vlakana obložene endotelom, koje se prednjim krajem drže na žilnici, a straga na bjeloočnici. Lamele pri akomodaciji djeluju kao antagonisti cilijarnom mišiću jer nakon popuštanja kontrakcije ovog mišića vraćaju žilnicu u prvobitni položaj. Sustav pukotina između lamela čini kapilarni prostor, spatium perichorioideale, kroz kojega se meridionalno prema naprijed pružaju cilijarne žile i živci na svom putu prema cilijarnom tijelu i šarenici.
2. Vaskulozni list (lamina vasculosa) Grade je veliki arterijski ogranci kratkih cilijarnih arterija, venski ogranci koji se dreniraju u vrtložne vene (vortikozne vene), te vezivo.
3. Koriokapilarni list (lamina choriocapillaris) Sastoji se od spletova kapilara koje tvore režnjiće. Zadaća im je da ishranjuju vanjskih pet slojeva mrežnice (tzv. avaskularni slojevi mrežnice).
Režnjići su veličine četvrt do pola promjera optičkog diska. Središte svakog režnjića ishranjuje prekapilarna arteriola (terminalna korioidna arteriola) koja je ogranak kratke stražnje cilijarne arterije. Svaki pojedini režnjić funkcionira nezavisno od ostalih. Oko svakog režnjića nalazi se prsten postkapilarnih venula. Postkapilarne venule se dreniraju u vortikozne vene, koje sabiru krv iz cijele žilnice. Obično postoje četiri vortikozne vene, svaka za po jedan kvadrant.
4. Bazalni list – Bruchova membrana (membrana vitrea (Bruch)) Građena je od tanke mreže elastičnih vlakana, a priliježe uz pigmentni sloj mrežnice.
Starenjem u žilnici dolazi do degenerativnih promjena. Fibroza veziva u području spoja žilnice i cilijarnog mišića vjerojatno ima ulogu u razvoju staračke dalekovidnosti.
Pigmentacija žilnice sprečava da svjetlost ulazi u očnu jabučicu mimo zjenice, te tako oko djeluje kao tamna komora. Žilnica ishranjuje vanjske slojeve mrežnice. Osim toga, pomaže održavanju temperature i volumena oka.