MREŽNICA (retina)

Radi se o prozirnoj membrani crvene boje. Smještena je na stražnjem dijelu očne jabučice i njezin je najvažniji dio. Sadrži vidne stanice, štapiće i čunjiće koji pomažu u osjetu svjetla i raspoznavanju boja. Povezane su sa živčanim vlaknima koja se udružuju u vidni živac.

Mrežnica je u kralježnjaka fotosenzitivno tkivo koje obrubljuje unutrašnju površinu oka. Optika oka stvara sliku vidnog svijeta na mrežnici koja ima funkciju sličnu onoj filma u fotografskom aparatu. Svjetlost što upada u mrežnicu izaziva čitav niz električnih i kemijskih događaja koji u konačnici aktiviraju živčane podražaje.Ti živčani podražaji bivaju poslani u različita moždana vidna središta putem vlakana vidnog živca. Mrežnica se smatra dijelom središnjeg živčanog sustava (engl.CNS) budući da se tijekom embrionalnog razvitka kralježnjaka mrežnica i vidni živac formiraju kao izdanci razvijajućeg mozga. To je jedini dio središnjeg živčanog sustava koji se može neinvazivno prikazati u živog organizma. Mrežnica je složene,slojevite građe te se sastoji od nekoliko slojeva živčanih stanica međusobno povezanih sinapsama. Jedine živčane stanice koje su izravno fotosenzitivne su fotoreceptorske stanice. Fotoreceptorske stanice čine većinom dva tipa stanica, štapići i čunjići. Štapići se uglavnom aktiviraju kod slabijeg svjetla u sumraku i noću te osiguravaju crnobijeli vid dok čunjići osiguravaju vid danju i opažanje boja. Treći daleko rjeđi tip fotoreceptorskih stanica čine fotosenzitivne ganglijske stanice koje su važne za refleksivne reakcije na jarko danje svjetlo. Živčani podražaji štapića i čunjića se podvrgavaju složenoj obradi pomoću drugih živčanih stanica mrežnice. Naposljetku se oblikuju akcijski potencijali u ganglijskim stanicama mrežnice čiji aksoni tvore vidni živac. Preko zbivanja što se odvijaju u mrežnici poput kodiranja i obrade svjetla može se ući u trag nekolicini važnih značajki vidne percepcije.

Mrežnica se dijeli na:

1. Vidni dio (pars optica retinae)

2. Slijepi dio (par coeca retinae).

Pars optica retinae se prostire do ore serate. Predstavlja visoko diferencirano nervno tkivo. Mjesto najjasnijeg vida je žuta pjega (macula lutea). Na oko 3.5 mm nazalno od makule nalazi se slijepa pjega (Marioth) koja odgovara papili vidnog živca (optički disk) gdje se skupljaju nervne niti sa cijele retine i formiraju glavu vidnog živca (papilla fasciculi s. nervi optici). Papila vidnog živca je promjera 1.3-1.7 mm, uzdužno je ovalna i svijetlo-ružičaste boje. Žuta mrlja je promjera oko 1.82 mm.

Retina je fiksirana na svoju podlogu u području glave vidnog živca i ore serate. Na oko 10-15 mm od papile u vidni živac ulazi arteria centralis retinae a izlazi istoimena vena. Centralna retinalna arterija se dijeli dihotomično na gornju i donju temporalnu i nazalnu granu koje ne anastomoziraju i predstavljaju terminalne arterije. Krv iz retine odlazi preko retinalne vene u gornju oftalmičku. Retina nema limfatičnog sustava, ali se pretpostavlja da uz krvne žile postoje limfatični prostori.

 

Histološki retina se dijeli na deset slojeva:

  1. pigmentni epitel,
  2. sloj štapića i čunjića,
  3. vanjska granična membrana,
  4. vanjski nuklearni sloj,
  5. vanjski pleksiformni sloj,
  6. unutarnji nuklearni sloj,
  7. unutarnji pleksiformni sloj,
  8. sloj ganglijskih stanica,
  9. sloj živčanih vlakana i
  10. unutarnja granična membrana.