ORBITA (očna šupljina)

Orbite su koštane šupljine smještene s obje strane korijena nosa. Ispunjene su mekim tkivima: očnom jabučicom, vidnim živcem, ekstraokularnim mišićima, orbitalnim masnim jastučićem, suznom žlijezdom, fascijom i krvnim žilama.

 

Orbita oblikom podsjeća na krušku zato što je ulaz u orbitu uži od dijela orbite koji odgovara ekvatoru očne jabučice. Medijalne stijenke orbita gotovo su paralelne i međusobno udaljene 20 mm. Sprijeda graniče s nosnom šupljinom, a straga s etmoidnim ćelijama i sfenoidnim sinusom. Medijalna stijenka je veoma tanka, oko 0,3 mm, te stoga često strada kod udarca u područje oka. Kroz frakturu ulazi zrak iz etmoidnih ćelija u orbitu i potkožje vjeđa i čela (emphysema cutis). Kod palpacije potkožnog emfizema čuje se fini zvuk poput škripanja snijega, a uzrokuje ga pucketanje mjehurića zraka u vezivnom tkivu. Na prednjem dijelu medijalne stijenke nalazi se udubljenje, fossa sacci lacrimalis, u kojem je smještena suzna vrećica. Sprijeda i straga ga omeđuju suzni grebeni.

Lateralna stijenka je pod kutem od 45° u odnosu na medijalnu, a graniči sa srednjom lubanjskom, temporalnom i pterigopalatalnom jamom. Na prednjem i lateralnom dijelu ove stijenke nalazi se plitko ležište suzne žlijezde. Medijalno i 4 mm iza orbitalnog ruba nalazi se trohlearna jamica kojeg premošćuje mali hrskavični luk, trohlea, tvoreći otvor kroz kojeg prolazi tetiva gornjeg kosog očnog mišića. Gornja stijenka graniči s prednjom lubanjskom jamom i frontalnim sinusom. Donja stijenka graniči s maksilarnim sinusom i pneumatskim ćelijama u nepčanoj kosti.

 Zbog ovako bliskih anatomskih odnosa paranazalni sinusi mogu biti izvori infekcija u orbiti, a mukokele paranazalnih sinusa se diferencijalno dijagnostički mogu zamijeniti s orbitalnim tumorima.

Orbitalna šupljina ima u svojem vrhu tri komunikacije prema drugim regijama lubanje: optički kanal, te donju i gornju orbitalnu pukotinu. Kroz optički kanal komunicira sa srednjom lubanjskom jamom. Kroz njega u orbitu ulaze vidni živac obavijen moždanim ovojnicama, te oftalmička arterija. Tvrda moždana ovojnica je srasla sa stijenkom kanala.

Kroz gornju orbitalnu pukotinu orbita komunicira također sa srednjom lubanjskom jamom. Kroz tu pukotinu prolaze 3, 4. i 6. moždani živac, ogranci oftalmičkog živca, te donja i gornja oftalmička vena.

Donja orbitalna pukotina predstavlja komunikaciju s pterigopalatalnom i infraorbitalnom jamom. Kroz nju prolaze infraorbitalni živac i arterija, zigomatični živac i arterija, simpatička živčana vlakna, te venske anastomoze sa spomenutim jamama Masno tijelo orbite čini masno tkivo koje ispunjava sve slobodne prostore oko očne jabučice, između mišića, žila i živaca. Ne gubi se ni kod jakog mršavljenja, samo mu kod teških iscrpljujućih bolesti turgor popusti, pa takvi bolesnici imaju upale oči. Masno tijelo orbite obloženo Tenonovom fascijom oblikuje konkavno zglobno tijelo za kretnje očne jabučice, te ima zaštitnu ulogu.