Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, kratkovidnost ili myopia je problem vida prisutan kod gotovo trećine svjetske populacije.
Kratkovidnost se kod odraslih osoba najčešće pojavljuje između 20-e i 40-e godine života. Kratkovidnost je češća u nekim obiteljima,a u takvim slučajevima češće se pojavljuje u djetinjstvu. Kratkovidni ljudi ne vide jasno slike u daljini te se naprežu, škilje, često imaju glavobolje ili mučnine. Kratkovidnost se korigira nošenjem naočala, kontaktnih leća ili u nekim slučajevima operativno.
Do kratkovidnosti dolazi kada je očna jabučica predugačka, ili kad su optički mediji kroz koje svjetlost prolazi previše zakrivljeni. Stvara se slika u oku ispred očne jabučice što pacijent opaža kao nejasnu ili mutnu sliku predmeta. Kratkovidni ljudi sve što je u blizini vide jasno (čitanje, šivanje) ali ne vide jasno ono što je udaljeno. Leća za korekciju kratkovidnosti nosi negativan predznak (-) i može se prepoznati po tome što je tanja u svom centralnom dijelu. Problemi s vidom obično se stabiliziraju kada rast dioptrije prestane. U rijetkim slučajevima kratkovidnost ne prestane rasti nego se stalno pogoršava. Rast i istezanje očne jabučice mogu u takvim slučajevima rezultirati ozbiljnim i progresivnim gubitkom vida jer dolazi do rastezanja i propadanja očne pozadine.
Progresiju takve kratkovidnosti, na žalost, nije moguće sa sigurnošću predvidjeti niti zaustaviti, ali redovitim praćenjem pacijenata s tim problemom moguće je znatno umanjiti broj komplikacija.
Preuzeto iz: www.ghetaldus.hr
Uto, 18. studenoga 2014.