Pon, 27. svibnja 2013. 
Jednostavan vizualni test se pokazao iznenađujuće preciznim u mjerenju IQ-a…
Nedavno istraživanje, objavljeno u časopisu Current Biology, otkrilo je da je sposobnost ljudi da učinkovito filtriraju vizualne informacije u pozadini i usredotoče se na prednju sliku snažno povezana s visinom IQ-a. Ti bi rezultati mogli pomoći znanstvenicima da identificiraju procese u mozgu koji su odgovorni za inteligenciju.
No, ovo ne znači da vješta i uspješna vizualna obrada dovodi do inteligencije, rekao je jedan od autora istraživanja Duje Tadin, neuroznanstvenik sa Sveučilišta Rochester u New Yorku. Vjerovatnije je da su zajednički procesi u mozgu osnova za inteligenciju i za učinkovitu vizualnu obradu.
U lovu na IQ
Od 1800-ih, praoci IQ testiranja, uključujući i Sir Francisa Galtona (koji je razvio znanost o otiscima prstiju), sumnjali su da ljudi s visokom inteligencijom također imaju i pojačana osjetila.
Međutim, istraživanja u narednim desetljećima su otkrila slabu vezu između rezultata IQ-testiranja i sposobnosti da osobe brzo i točno uoče pokrete na slikama.
Tadin i njegovi kolege proučavali su pitanje vizualne percepcije u 12 sudionika kada su otkrili nešto značajno: činilo se da je IQ snažno povezan s izvedbom na vizualnim aktivnostima.
Sudionici su morali prepoznati smjer pokreta na seriji crno-bijelih pruga na ekranu. Ponekad su se linije formirale unutar malog središnjeg kruga, a nekada su promatrali velike pruge preko cijelog zaslona. Sudionici su također morali riješiti kratki IQ test.
Tim je primijetio da su ljudi s višim IQ-om bili dobri u uočavanju gibanja u malim krugovima, ali užasni na otkrivanju pokreta u većim crno-bijelim prugama.
Budući da su analizirali tako malo ljudi, Tadin i njegovi kolege su se zapitali jesu li njihovi rezultati slučajnost. Ponovili su eksperiment sa 53 ljudi, koji su također morali riješiti cijeli IQ test.
Sposobnost vizualnog filtriranja informacija snažno je predvidjela IQ – suzbijanje pokreta (sposobnost da se osoba usredotoči na pokret i zanemari pozadinu) predviđalo je ukupni kvocijent inteligencije jednako dobro kao i samo testiranje IQ testovima.
Bitne informacije
Kada ljudi hodaju, scenografija se stalno mijenja, a učinkovitiji mozgovi su uspješniji u filtriranju nevažnih vizualnih informacija. Ta učinkovitost se može primjeniti na široki raspon poslova, rekao je Tadin.
“U mozgovima visoke inteligencije događa se automatska obrada pokreta malih objekata, a suzbijaju se informacije iz pozadine”, dodao je.
Ovi rezultati preoblikuju konvencionalno mišljenje da brzo razmišljanje vodi većoj inteligenciji.
“Brza obrada je važna, ali to je tek dio priče. Bitnije je kako se filtriraju informacije koje su manje važne i kako se mozak fokusira na ono što je važno”, rekao je Tadin.
Velike varijacije
Istraživanje otkriva nove uvide u učinkovitosti mozga i inteligencije, rekao je Kevin McGrew, direktor Instituta za primijenjenu psihometriju i vlasnik www.themindhub.com.
Iako je veza između kvocijenta inteligencije i vizualnog filtriranja vrlo jaka, IQ testovi neće tako brzo biti zamijenjeni testovima praćenja pokreta, rekao je McGrew, koji nije bio uključen u istraživanje.
“Ovaj zadatak čini ili objašnjava oko 50 posto IQ-a,” rekao je McGrew za LiveScience. “To je impresivano saznanje u psihologiji, ali to još uvijek znači da 50 posto od rezultata nije objašnjeno.”
Preuzeto iz: www.livescience.com